Fauna, skupni je naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, špilja itd.

Gorivo za život
Životinje dobivaju energiju iz organske tvari ili hrane. One prilikom probave razgrađuju hranu i apsorbiraju tvari koje su se oslobodile. Te se tvari prenose u životinjske stanice, gdje se spajaju s kisikom i oslobađaju energiju. Taj proces - koji se zove stanično disanje - visoko je kontroliran oblik gorenja u kojem hrana djeluje kao gorivo. Životinje su većinom herbivori, tj. hrane se biljkama, ili su karnivori te jedu druge životinje. Karnivori su grabežljiva koji love i ubijaju plijen, dok se paraziti hrane u ili na živom tijelu druge životinje. Postoje i omnivori, koji jedu hranu biljnoga i životinjskoga podrijetla, te saprofiti, koji se hrane uginulim organskim tvarima: raspadnutim lišćem, lešinama, krznom i kostima. Sve životinje, bez obzira na način života, služe za hranu drugim životinjama. Sve su povezane hranidbenim lancima kojima prolazi hrana -i njezina energija - od jedne vrste do druge. Pojedinačni hranidbeni lanac rijetko čini više od pet ili šest karika. To je zbog toga što se više od 90 % energije iz životinje ne prenosi, nego se iskorištava za vlastitu aktivnost.

Fauna Lonjskog polja
Faunistički prostor Lonjskog polja je vrlo zanimljiv, budući da su močvarna, ali i druga staništa (šume, livade, košanice...) poznata kao staništa velikog broja kukaca (Insecta).Kako su kukci najveća skupina kopnenih beskralješnjaka, i to brojem vrsta i brojem jedinki,očigledna je njihova ključna uloga u ekosustavu. S obzirom na broj vrsta i teškoće u determinaciji svih vrsta koje dolaze na nekom području, u Europi se danas koriste neke skupine kao što su vretenca (Odonata), leptiri (Lepidoptera) i trčci (Carabidae) kao monitoring objekti za utvrđivanje vrijednosti područja predloženog za zaštitu ili zaštićenog.

Najveća životinja na svijetu

Plavetni kit je najveća životinja koja je ikada živjela na Zemlji. Najveći primjerak o kojem postoje zapisi je bio dug 33,58 metara. Većina dupina i kitova su male životinje, no postoje i divovske vrste. Kopnene životinje veličine plavetnog kita nikako ne bi mogle preživjeti jer bi njihova težina bila prevelika da bi to tijelo moglo izdržati.
U slučaju da se plavetni kit nasuka, on ne može disati, jer prevelika težina njegova tijela onemogućava širenje njegovih pluća. U moru, masu kita podržava voda koja ga okružuje. Najveći kit zuban je ulješura nazvana tako zbog velike količine ambre, vrijednog ulje koje se nalazi u njegovoj bačvastoj glavi.
Ulješura može narasti do 20 metara duljine i doseći masu 50 tona. No čak je i ta velika životinja patuljak u uspordbi s plavetnim kitom. Ženka te vrste naraste do 30 metara duljine i može težiti 130 tona.

Tekst:Park prirode Lonjsko polje -živući krajobraz i poplavni ekosustav Srednje Posavine, cudaprirode.com