Gmazovi (Reptilia), su kralježnjaci koji polažu jaja i čija je tvrda koža prekrivena ljuskama.To su hladnokrvne životinje koje nemaju stalnu temperaturu tijela.Četiri su reda gmazova: ljuskaši (zmije, gušteri i prstenaši), krokodili (krokodili, aligatori i kajmani), kornjače i premosnici.Većina gmazova, uključujuću one koji žive u vodi, polažu jaja na kopnu.Mladi se izlegu potpuno razvijeni bez stadija ličinke.

Barska kornjača

To su hladnokrvne životinje, imaju rep, kožu s rožnatim ljuskama i uglavnom s četiri noge i pet prstiju. Iznimka su zmije kod kojih su se noge povukle.

Svi gmazovi dišu plućima. Srce gmazova sastoji se od jedne klijetke i 2 pretklijetke, no kod krokodila srce ima 2 klijetke i 2 pretklijetke. Krvotok im je zatvoren. Legu jaja ili rađaju žive mlade (ovoviviparnost kao npr. planinska gušterica), a razvijaju se direktno, što znači bez larve kao razvojnog međuoblika. To su ektotermne i poikilotermne životinje, koje temperaturu tijela koliko je to moguće, određuju svojim ponašanjem.

 

Povijest
Gmazovi su se pojavili sredinom karbona, a razvili su se iz vodozemaca. Razlikovali su se od vodozemaca prvenstveno po amniotskom jajetu s ljuskom koja služi za zaštitu od isušivanja, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od vodozemaca. To se pokazalo iznimnom prednošću jer su tadašnja mora bila puna opasnih grabežljivaca. Ostali kopneni kralježnjaci se prema tom obilježju nazivaju amniotima. Za razliku od vodozemaca, amnioti više nisu vezani u razmnožavanju za vodu, a i općenito su bolje prilagođeni životu u suhom okolišu.

Građa tijela
Gmazovi pokazuju velike razlike u građi tijela od dugih, vitkih, beznogih oblika, kakve susrećemo u zmija, do kratkih, krupnih tijela prekrivenim oklopom, kao u kornjača.Ipak svim gmazovima zajedničke su ljuske. koje stvaraju barijeru koje ih štite od ozljeda te napada grabežljivaca i parazita, a ujedno sprečavaju gubitak vode.Ljuske se vrlo razlikuju među gmazovima, a neke vrste imaju ljuske različitih  obilika i veličina na različitim dijelovima tijela.Pigment ispod ljuske daje životinjama boju i šare, koje mogu biti zaštitne ili upozoravajuće.

Gmazovi su nekada bili vladari Zemlje.Prema fosilnim nalazima prvi put su se javili u karbonu i pripadali su redu Capthorinida, koji su nalikovali gušterima.U mezozoiku dolazi do razvoja brojnih i raznolikih gmazova.
Smatra se da su najstariji živi gmazovi kornjače.Između fosila kornjače koji datira od prije više od 200 milijuna godina i skeletnih struktura današnjih kornjača nema znatnijih razlika.

Na širem području Lonjskog polja obitava 10 vrsta gmazova. Na ovom prostoru dolaze dvije vrste kornjača, četiri vrste guštera i šest vrsta zmija. Gmazovi u pravilu ne trebaju vodena staništa za svoj razvoj. Ipak, nekoliko vrsta svojom biologijom je vezano isključivo za vodena staništa, kao npr. barska kornjača,bjelouška i ribarica.

PRELISTAJTE BROŠURU BROŠURA - ZMIJE HRVATSKE

Idi na galeriju fotografija

Znate li
 
 

Otkriveni gmazovi stariji od dinosaura
Znanstvenici su u Tanzaniji pronašli kosti životinja srodnih dinosaurima koje su živjele na Zemlji deset milijuna godina prije najstarije poznate vrste dinosaura, po studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Asilisaur kongwe, star 240 milijuna godina, visok nešto više od metra, pripada vrsti silesaura, skupini veoma bliskoj dinosaurima, koja je u razdoblju trijasa živjela na Zemlji 45 milijuna godina. Postojanje te životinje koja se najvjerojatnije hranila mesom i biljkama, svjedoči o bogatstvu faune prije nego su dinosauri zavladali ekosustavom našeg planeta koji je trajao 165 milijuna godina, misle istraživači.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike