Sove - noćne grabežljivice

Sove su noćni lovci Nalikuju dnevnim pticama grabljivicama, jastrebovima, škanjcima i sokolovima s oštrim kanđama i savinutim kljunom za hvatanje i savladavanje plijena, te s prilagodbama koje im pomažu u noćnom lovu. Oči su im velike, jer sabiru svo raspoloživo svijetlo, a položene su naprijed, što im pomaže u prosuđivanju razdaljine. Imaju oštar sluh, a meko perje omogućuje im nečujan let. U svijetu poznajemo oko 205 vrsta. Najbrojnije vrste sova u Hrvatskoj su: ćuk, sivi ćuk, kukuvija, ušara, mala ušara, sova močvarica, šumska sova, jastrebača, ćuk batoglavac, velika sova. Šumska sova i sova ušara najbrojnije su i najrasprostranjenije.

Mala ušara (Asio otus), ova vrsta spada u porodicu pravih sova  (Strigidae), naraste do duljine od 35 cm. Ime je dobila po dugim perima na glavi koja može uspraviti ili spustiti, a izgledaju poput uški. Mala ušara najčešće živi u crnogoričnim šumama, ali može obitavati i u miješanim šumama te predjelima s raštrkanim drvećem i močvarama. Za razliku od većine sova, ovo je društvena skupina te se tijekom jeseni i zime može susresti u manjim skupinama.

Ponašanje i prehrana:
Dane provodi sjedeći na granama, iz deblo, a noću lovi najviše male sisavce, ali i ptice i kukce. Najčešće lovi na otvorenim prostorima, rjeđe u šumama. Leti bešumno duboko zamahujući krilima. Gnijezdi se u napuštenim gnijezdima ( najčešće gnijezdima sive vrane) na drveću, a rijetko u pukotinama u stijenama ili na tlu.
U proljeće ženka snese obično četiri jaja, na kojima sama sijedi.Mlade također hrani ženka, dok mužjak donosi hranu.

Utjecaj sova na kulturu:

U mnogim djelovima svijeta, sove su povezivane sa smrću i nesrećom, vjerojatno zbog njihovog noćnog života i karakterističnog hukanja. Međutim, u nekim djelovima svijeta sove su bile povezivane sa mudrošću i uspjehom, često prikazivane kao božji ljubimci.

U Starom Egiptu, lik sove se koristio za označavanje slova „m“. Ovaj hijeroglif je obično bio crtan tako da bi sova izgledala polomljenih nogu „da grabljivica ne bi oživjela“.
U Keniji, pripadnici plemena Kikuju su vjerovali da je sova znak smrti i da, ako čovjek vidi sovu, netko će umrijeti.
Među urođenicima američkih kontinenata (npr. u plemenu Hopi u SAD), sove su često bile povezivane sa zlom i vještičarenjem. Poput pera orla, religijsko posjedovanje pera sove je regulirano federalnim zakonom.

Civilizacije Asteka i Maya, kao i drugi urođenici Srednje Amerike, su sovu smatrali simbolom smrti i uništenja. Čak, astečki bog smrti, Miktlantekuhtli, je obično prikazivan u obliku sove. Na španjolskom jeziku postoji izreka "cuando el tecolote canta, el indio se muere" („kada sova zapjeva, Indijanac umre“). Reč „tecolote“ znači „sova“ i koristi se u nekim djelovima Meksika, iako je ispravna riječ za sovu u španjolskom jeziku „buho“. Pripadnici plemena Mohe u starom Peruu su obožavali sovu i često je slikali u umjetnosti.

U japanskoj kulturi, na sove se gledalo kao na negativne ili pozitivne pojave. Ponekad su predstavljale božanske glasnike, dok su tipične i rogate sove predstavljale đavolske simbole.
Chouette

U indijskoj kulturi, bijela sova se smatra ljubimcem Lakšmi, boginje bogatstva, i stoga se smatra vjesnikom uspeha. Tu sova, kao simbol mudrosti, predstavlja i sastavni dio grba indijske Vojne akademije. U kolokvijalnoj upotrebi, međutim, taj se simbol često koristi da označi glupost.
U grčkoj mitologiji, sove su obično povezivane sa boginjom Atenom, boginjom pticom, koja se povezivala sa mudrošću, umjetnošću i raznim sposobnostima i, posljedično, i sove su povezivane sa mudrošću. Nezvanično, sove predstavljaju maskotu Mense.

Atenski novac, iskovan poslije 449. prije n.e. sa likom boginje Atene na prednjoj strani i predstavom sove na reversu.
Rimljani, pored toga što su nasljedili grčka vjerovanja u vezi sa sovama, su ih povezivali i sa smrću. Zbog toga, sova je predstavljala loš znak.
Poput toga, u rumunjskoj kulturi, žalosni huk sove je značio predskazanje smrti nekog u blizini. U Finskoj sova, paradoksalno, predstavlja i znak mudrosti i znak gluposti (vjerojatno zbog svoje izbuljenosti).

Mnogi misle da sova tijekom dana jako slabo vidi ili da je čak potpuno slijepa. No treba znati da to nije istina. Naime, sovin vid i tijekom dana je dobar, gotovo toliko dobar kao i kod ljudi! Većina sova odmara se tijekom dana i vrlo često tada žmiri te otuda uvriježeno mišljenje o dnevnoj sljepoći sova.
Osim toga, iako sove rado love u mraku, njima je potrebna tek mala količina svjetlosti pomoću koje izoštravaju vid i tako love.
Nadalje, one ne mogu pomicati oči unutar očnih duplji, ali zato mogu okrenuti glavu i do 270 stupnjeva! Ovo znači da sova može gledati ravno iza sebe. Ovo je nadomjestak za to što ne može pomicati oči u očnim dupljama.

Fotografije & video : Zoran Ožetski