Ribe (Pisces), su vrlo stara i velika grupa kralježnjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrećemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4 572 m) do najvećih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu točke zamrzavanja do toplih izvora.U suvremenoj fauni postoji oko 28 000 (prema FishBase.org) vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetara.

Šaran

Slatkovodne ribe
Slatkovodne ribe jedna su od najugroženijih skupina kralješnjaka.Čak je 89 vrsta riba uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske, što predstavlja 59% slatkovodne ihtiofaune Hrvatske.Unošenje alohtonih vrsta, onečišćenje, regulacija vodotoka i uništavanje staništa, zatim izgradnja brana i stvaranje akumulacija, navodnjavanje, prekomjerno crpljenje vode za piće i industriju, te nekontrolirano ribarstvo imaju najveći negativan učinak na slatkovodne ribe.

O ribama

Po broju vrsta ribe su najveća grupa kralježnjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno (kružnouste, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima ( knjige i internet ) nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavicnjace) koji obuhvaca morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjace) koji obuhvaca ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).

Slatkovodna ihtiofauna Hrvatske je vrlo raznolika. Bogatstvo vrsta, a posebice endema, svrstava nas u jednu od ihtiološki najraznolikijih zemalja Europe. Sa svojih 154 vrste, Hrvatska zauzima drugo mjesto u Europi, odmah iza Turske, čiji je teritorij znatno veći. Veliko bogatstvo očituje se i velikom raznolikošću među našim slatkovodnim ribama; od najvećih europskih riba, kao što su moruna Huso huso (do 5 m i 1500 kg) i som Silurus glanis (do 5m i 300 kg), pa do najmanjih kao što je glavocic Knipowitschia panizzae (do 2,5 cm, maksimalno 4 cm).

U Europi danas ima svega nekoliko lokacija za slobodan mrijest ribe.Lonjsko polje jedan je od tih rijetkih prirodnih rezervarvata, u koji na mrijest dolaze i ribe iz Dunava.Poplavne vode od presudne su važnosti za mrijest ribe.Poplave koje se ponekad zadržavaju i do lipnja mjeseca, garantiraju uspješan mrijest.Najčešće riblje vrste su :šaran, deverika, štuka, som i ostala sitna riba kao što su :crvenperka, bodorka, jez.

U vodama Lonjskog polja obitavaju i strane (alohtone) invazivne vrste, kao što su: babuška, bijeli amur, sunčanica i patuljasti somić.

ALOHTONE vrste su vrste koje se za razliku od domaćih vrsta, ne nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti, evoluirale su drugdje, a slučajno ili namjerno prenesene su u novo stanište, s ciljem koji često nije bio postignut. Takve zahvate izvode uglavnom ribolovna društva, a katkad i pojedinci na svoju ruku, bez prethodne konzultacije sa stručnjacima. Unošenja stranih vrsta, uz uništavanje prirodnih staništa, jedan su od glavnih razloga izumiranja autohtonih vrsta riba u posljednjih stotinjak godina. Na temelju današnjih saznanja teško je predvidjeti sve posljedice unosa novih vrsta u vodeni ekosistem. Održi li se u novoj sredini, unesena vrsta može znatno promijeniti zajednicu riba, što često dovodi do nestajanja osjetljivih domaćih vrsta. Novounesena vrsta također može značajno utjecati i na sastav ostale faune. Degradacija staništa, onečišćenje i nestanak autohtonih vrsta oslobodili su ekološke niše i novounesenim vrstama omogućili invazivnost. Osobito je opasno poribljavanje bara, jezera, močvara i ostalih voda novim vrstama. Obzirom da je unos novih vrsta 1960 – tih i 1970 – tih godina primjenjivan u cijelom svijetu, izdvajamo najočitije posljedice unosa stranih vrsta u ekosistem:

  • Nestanak unesene vrste, uslijed nedostatka slobodne ekološke niše.
  • Istrebljenje unesene vrste od lokalnog predatora u vrlo ranom stadiju naseljavanja.
  • Pronalaženje slobodne niše unutar postojeće zajednice riba, odnosno prilagodba na izvore hrane koji nisu bili u potpunosti iskorišteni od postojeće zajednice riba, čime novounesena vrsta postaje član zajednice.
  • Križanje s autohtonom vrstom uzrokujući smanjenje genetičke raznolikosti.
  • Uništenje ili značajno smanjenje autohtone vrste dotadašnjeg ekološkog homologa.
  • Uništenje ili smanjenje autohtone vrste, osobito ukoliko je novounešena vrsta predator.
  • Unošenje novih bolesti i nametnika.

Prema dostupnim podacima, u rijeci Savi živi oko 45 vrsta riba, a u cijelom dunavskom slivu, kome pripada i rijeka Sava, zabilježeno je oko 103 vrste riba. U zajednici riba rijeke Save dominira porodica Cyprinidae sa devetnaest vrsta. Od ukupno trideset i četiri vrste te porodice, koje se javljaju u cijelom dunavskom slivu u rijeci Savi živi 55 % vrsta.

Znate li

Najmanja riba na svijetu
Ribu veličine komarca otkrila je ekipa europskih i singapurskih znanstvenika u vlažnim močvarama indonezijskog otoka Sumatre. Znanstvenici upozoravaju da ljudi ugrožavaju njena staništa, te da je njezin opstanak u pitanju.
Kad dostigne svoju punu veličinu, ova riba tek je nešto veća od osam milimetara što je čini najmanjom ribom na svijetu a i najmanjom životinjom s kičmom. Najmanja riba na svijetu, Paedocypris progenetica, daleki je srodnik šarana.
Otkriće je objavljeno u britanskom časopisu Proceedings of the Royal Society B. Najmanji primjerak nove vrste bila je odrasla ženka Paedocypric progenetice sa Sumatre koja je od nosa do repa bila duga samo 7,9 milimetara, što je čini ne samo najmanjom ribom, nego i najmanjim kralježnjakom na svijetu.
Dosadašnji rekord je držala jedna riba iz zapadnog Pacifika, patuljasti glavoč (Trimmatom nanus ), koja na vrhuncu spolne zrelosti doseže veličinu od osam milimetara.

Tekst članka: www.ribe hrvatske.com

Komentari   

 
#5 Guest 2013-06-11 17:44
glupiste
 
 
#4 Guest 2013-06-11 17:44
neznate ribe
 
 
#3 Guest 2013-06-11 17:43
kakst ste glupi
 
 
#2 Guest 2013-06-11 17:39
di su saran,som,keciga,smud,stuka
crvenperka,babuska,kederi,grgec,jegolja,
pjegavi grgec,kalaforni ska pastriva
obicna pastriva,pjegav a pastrva,ugor
glavoc,skarpina,skrpun,brancin,cipol
hobotnica,klen,dupin,kit uboica,kit,
morski pas,slingura,fratar,lignja,sipa
tuna,golema srdela,zubatac,
sabrakjaka,
 
 
#1 Guest 2013-06-11 17:21
samo te ribe
 

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike