Sisavci (Mammalia), najpoznatija skupina kralježnjaka, svoje mlade hrane mlijekom koje nastaje u mliječnim žlijezdama (sisama) ženki.Sise su karakteristične kožne strukture po kojima je čitav razred dobio ime.Mnogi sisavci rađaju žive mlade, a gotovo je svima tijelo pokriveno dlakom.Najveći broj vrsta sisavaca živi na kopnu, a neke su naselile zrak i vodu.Sposobnost zadržavanja stalne tjelesne temperature, bez obzira na promjenu vanjskih uvjeta, zaslužna je za  izvanredno uspješan opstanak ove skupine.Sisavci su vrlo prilagodljivi te mogu mijenjati ponašanje u skladu s promjenama životnih uvjeta.

Jelen obični

Način života
Koliko su sisavci različiti građom tijela i okolišom u kojem žive, toliko su im različiti i načini života. Postoje životinje koje su aktivne po danu, one koje su aktivne u sumrak i zoru, zatim noćne životinje, ali postoje i takve koje su aktivne i danju i noću. U odnosu na svoje društveno ponašanje postoje također značajne razlike. Pored vrsta koje su izraženi samotnjaci, ima i takvih koje žive u grupama koje se mogu brojati i do tisuću jedinki. Neke su vrste razvile vrlo kompleksne oblike ponašanja i njeguju stroge hijerarhijske odnose između sebe a sporazumijevaju se glasanjem i govorom tijela. Iako iznimka, ipak postoje i sisavci koji za lov ili u obrani koriste otrov.

Građa tijela
Razlike između sisavaca i ostalih kralješnjaka vie se u građi lubanje.Jedino je kod siavaca donja čeljust izravno vezana za lubanju, dok je kod ostalih kralješnjaka ta veza neiizravna, odnosno između dva dijela čeljusti postoji još barem jedna kost.Čeljust sisavaca moćno je oruđe za rezanje i komadanje hrane, jer su gornja i donja čeljust izravno povezane, a donja je čeljust građena od jedne kosti.

Razlike u građi tijela sisavaca
Tijekom svog razvoja, sisavci su naselili gotovo sva životna područja na Zemlji i pri tome razvili vrlo različite oblike. Čitav niz vrsta prilagodio se životu u vodi kako građom tijela tako i organa tom okolišu. Najbolje prilagođeni životu u vodi su kitovi. Njihova građa tijela više nalikuje ribljoj nego ostalim sisavcima. Prednji udovi su se oblikovali kao peraje, stražnji udovi su se izgubili, a rep se preoblikovao u repnu peraju. Druge vrste, kao perajari, (ili poznatije kao foke, tuljani) i morske krave (poznatije kao sirene) nisu se tako potpuno prilagodile kao kitovi.
I u odnosu na veličinu tijela postoje ogromne razlike: najmanjim sisavcima smatraju se svinjoliki šišmiš i etrurski mali miš, koji su svaki teški samo 2 grama, dok je plavi kit vjerojatno najveća, ne samo danas nego ikada živuća životinja na Zemlji. Oni mogu težiti do 150 tona, što je 75 milijuna puta više od najmanjih sisavaca.

 


Sisavci Lonjskog polja
Na području Parka obitava, uz ostale, 7 vrsta sisavaca koji su stalno vezani za vodena staništa: vidru (Lutra lutra), vodena rovka (Neomys fodiens i Neomys anomalus); vodeni voluhar (Arvicola terrestris). Još 14 vrsta sačinjava zajednicu malih sisavaca kojima je stanište poplavna šuma hrasta lužnjaka. Dominantne vrste zajednice malih sisavaca su riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i šumski miš (Apodemus flavicollis) - od glodavaca, te Sorex araneus – šumska rokva od kukcojeda. Područje daje optimalne uvjete za rast običnog jelena, a stabilna je populacija divlje mačke i vidre. Dabar je reintroduciran. Zabilježeno je 8 vrsta šišmiša, a prisutna je i sve veća populacija čaglja.

Idi na galeriju fotografija

Znate li

Bakterije pomogle sisavcima u evoluciji
Znanstvenici su na temelju istraživanja došli do zaključka da su sisavcima u evoluiranju i nastanjivanju planeta pomogle upravo bakterije.
Mikrobi koji omogućuju stoci jesti travu i gorilama da probavljaju lišće vjerojatno su bili tajno oružje koje je poslužilo sisavcima da osvoje planet, objavili su znanstvenici.
Dva različita tima istraživača objavili da su bakterije koje žive u tijelima ljudi i drugih životinja zapravo pomogle evoluiranju različitih vrsta.

cijeli članak ( www.dalje.com )

fotografije:Zoran Ožetski // tekst članka: Lonjsko polje- plan razvoja, Velika enciklopedija životinja, Wikipedia

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

BROŠURE I BILTENI

tocka Zmije u hrvatskoj (PDF)
tocka Ekološka mreža duž rijeke Save (PDF)
tocka Slatkovodne ribe - svojte (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 1.dio (PDF)
tocka Stanišni tipovi - 2.dio (PDF)
tocka Vidra - svojte (PDF)

Izdavač : DZZP - Zagreb

Za registrirane korisnike