2012-02-11Hidroelektrane na rijeci Savi 1. dio

Poštovani prijatelji,
prije nekoliko dana naš prijatelj Neven Molnar načeo je na našem Facebook profilu jednu temu koja je na neki način podjelila javnost.Radi se o projektu izgradnje 4 hidroelektrane na rijeci Savi na dijelu toka od Slovenske granice do Ivanje reke.Kod dijela javnosti odmah se pojavio strah i opravdana sumnja da će taj projekt naštetiti biljnom i životinjskom svijetu nizvodno od Zagreba, posebno području Lonjskog polja.

"Projekt izgradnji HE na Savi svrstan je u energetiku, no on je djelomice energetski. Istina, dobit ćemo struju iz elektrana, to su protočne elektrane, no najvažnija je zaštita voda. U Zagrebu su naše podzemne vode pale 1,5 metar u zadnjih 10 godina i mi se moramo brinuti za pitku vodu, najvažnije je da zaštitimo vode. Osim toga, projekt izgradnje hidroelektrana trajat će dugo, 15 do 17 godina, jer postoji niz problema i riječ je o projektu koji će se raditi u fazama. Treba riješiti imovinsko-pravne odnose, pitanje 22.000 čestica, s tim da bi se HE Podsused odmah mogla rješavati. Mislim da ćemo taj problem morati rješavati hitno, jer Slovenci svoj program zbrinjavanja rijeke Save već grade.

Ako i mi to ne učinimo, doći ćemo u situaciju da nas oni mogu potopiti u slučaju velikih kiša, kao i da za vrijeme suše Sava presuši pa počne sličiti na cestu, kaže Prežigalo i dodaje da je za taj projekt potrebno napraviti zakonske okvire, jer grad ni država sami takav projekt ne mogu financirati."

Nakon ovih pojašnjenja krenuo sam na posao, i sastavio dopis koj sam poslao na nekoliko adresa, a jedna od njih je adresa gospođe Marijane Petir naše saborske zastupnice i predsjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša.

Pitanje je bilo vrlo jednostavno i glasilo je:

-Koja su Vaša saznanja kao predsjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša vezano uz ovaj problem,odnosno kako će se navedeni projekt odraziti na biljni i životinjski svijet poplavnih šuma Lonjskog polja, šume Žutice pored Ivanić grada i ostalih zaštićenih područja koja ovise o rijeci Savi.

Odgovor je stigao vrlo brzo i glasi:

Poštovani,

Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) povećanje osnovne proizvodnje električne energije predviđeno je provesti izgradnjom novih i rekonstrukcijom velikih hidroelektrana do 2020. povećanjem ukupnog hidroenergetskog kapaciteta za 300 MW, a u području obnovljivih izvora energije predviđeno je povećanje broja malih hidroelektrana snage 5 do 10 MW ukupne snage do 125 MW. Kako su potrebna dodatna istraživanja za očekivati je da će se ovaj posljednji broj smanjiti. Prema neslužbenim podacima iz svibnja 2011. godine koje Odbor ima govori se da će ukupna snaga četiri nove hidroelektrane na Savi (HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drenje) biti snage 122 MW, a godišnja proizvodnja električne energije će iznositi 610 GWh.

O ovim spomenutim informacijama Odbor nije službeno obaviješten, niti ima saznanja u kojoj je fazi izrada projektne dokumentacije, niti da li je za predmetne projekte zatraženo provođenje procjene utjecaja na okoliš iz čijih bi se podloga dalo odgovoriti na Vaša postavljena pitanja. Odbor prati informacije i iskustva izgradnje i rada sličnih objekata u Sloveniji i Austriji, a o procjeni utjecaja na okoliš hidroelektrana na Savi u Republici Sloveniji i s tom povezanim iskustvima naših susjeda Odbor je upoznat i na javnoj raspravi o sličnim eletroeneregetskim projektima na rijeci Savi u predjelu Brežica. Međutim, područje Lonjskog polja izuzetne je vrijednosti kao Park prirode, poplavno područje i stanište ptica, tako da u tom smislu spomenuta iskustva, bez posebnih istraživanja zacijelo neće biti dovoljna za adekvatnu procjenu negativnih utjecaja i s time povezanih rizika.

O Vašem upitu zatražit ćemo očitovanje nadležnih državnih tijela te ćemo Vas po zaprimanju
odgovora odmah obavijestiti.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir, v.r.

Zahvaljujemo se gospođi Petir i  željno iščekujemo obećane odgovore.

Nastavlja se...